Povijest Bilica

Car Konstantin Porfirogenet, pisac iz 10. st. navodi mjesto Belitcein (to belitzein), a povjesničar Vjekoslav Klaić smatra, da su to današnje Bilice. U kanalu sv. Josipa pronađeni su vrijedni arheološki ostaci iz pretpovijesnog doba i rimske Villae Rusticae na Dedića punti, pronađen je i osakaćen rimski natpis te još dva druga fragmenta za koje se ne zna gdje su završili. Nađena je i jedna ploča s pleterom i monogramom Marije, koja je prenesena u Kninski muzej, za koju se smatra da je dr. Jelić i dr. Novak nisu pravilno pročitali.

Prvi konkretniji zapisi o Bilicama dolaze iz godine 1298. kad se osnivala Šibenska biskupija, te se tu navodi da su Bilice pripadale župi Žažvina.

Žitelji Bilica su tijekom povijesti sudjelovali u svim ratovima koji su se vodili na našim područjima, a i dalje. Poznato je da je veći broj Bilićana sudjelovao i u Španjolskom građanskom ratu. Velike su žrtve podnijeli i za vrijeme Drugog svjetskog rata, zabilježen je podatak da je tijekom rata poginulo 190 žitelja i da niti jedna kuća nije ostala neoštećena. Tokom poslijeratnog perioda poznato je da je nemali broj žitelja Bilica emigrirao u strane zemlje, radi neimaštine ili neslaganja s političkom situacijom u zemlji.

Novija povijest donijela nam je i Domovinski rat. U obrani Hrvatske od Srpske agresije dobrovoljno je sudjelovao i velik broj žitelja Bilica, te su dosta pridonijeli stvaranju samostalne države Hrvatske. Bilice su tokom rata pretrpjele manje materijalne štete, ali je na žalost i jedan žitelj Bilica izgubio život. Žitelji Bilica od početka Domovinskog rata pa do dana današnjeg aktivno sudjeluju na svim područjima stvaranja demokratske Države Hrvatske, te bolje budućnosti mlađeg naraštaja.